Zdenko Svirčić rođen je u Splitu 1924. godine. Već u najranijoj mladosti, crtao je i modelirao po predloscima te kao dobar promatrac koji vjesto reproducira, izradivao je uspjesne portrete i biste. Za njegovo umjetnicko odrastanje najvise je zasluzan njegov stric, poznati Splitski fotograf Karlo Stühler, koji je prepoznao njegov talent i omogucio da se razvija u tom smijeru. Nakon završene gimnazije 1944 prikljucio se NOB-u, a poslije rata upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, kiparski odsjek, u klasi profesora Antunca i Krsinica (1947-1951). Na studiju upoznaje Ružicu Peter, također studenticu kiparstva s kojom kasnije zasniva obitelj. Njegov potencijal zamijecen je jos za vrijeme studija, kada postaje stalni vanjski suradnik u dnevniku Vjesnik (1950.), a u Miki stripu počinje i njegova karijera strip crtača; «Zasjeda na Mediteranu», «Roski buntovnici» za koje je scenarij napisao Marcel Čukli, objavljuje 1954.

Od 1952. kada je startao tjednik Vjesnik u srijedu pocinje redovito izrađivati ilustracije, te crtane i pisane naslove, ilustrirati feljtone u nastavcima, kao sto su «Iza kulisa 2. svjetskog rata», «Obala u magli» i druge. U Plavom Vjesniku izmedju 1960 i 1968 ilustrirao je nekoliko stripova po scenariju Zvonimira Furtingera: «Gusari na Atlantiku», «U ledenoj pustinji». Suradjivao je s Fadilom Hadzicem, Dusanom Vukoticem i drugim velikanima te ere. U javnosti je postao poznat ilustracijama na poledjini tjednika Arena, koje su desetljecima bile neka vrsta kronike bizarnih dogadjaja iz svakodnevnog zivota i time povezivale najudaljenije prostore bivse Jugoslavije. (1959 - 1973)

Medjutim, ta zivopisna i nadasve komunikativna era, zavrsila je uvedbom novih grafičkih tehnika. Podrucje djelovanja naglo je morao preusmjeriti. U poduzeću IKOM, od 1973 - 1979 preuzeo je mjesto rukovoditelja kreatorskog odjela, gdje je vodio tim kreatora plaketi i znacaka, a najznacajniji narucioc bila je vojska. Zbog narušenog zdravlja, bio je primoran nakon nekoliko godina napustiti taj posao, te se opet vratio ilustracijama, suradjujuci sa izdavacima Stvarnost i Mladost, Skolska knjiga, te novim izdanjem Arene kao i s tjednikom Globus (1979 - 1996). Rad na stripovima samo je manji dio stvaralačkog opusa Zdenka Svirčića. Uz novinske ilustracije bavio se opremanjem i ilustriranjem knjiga, prometnih priručnika, izradom prospekata i karata za Turistkomerc, kreiranjem filmskog plakata (Pakleni otok) i posebice novinskih vinjeta. Kao akademski kipar bavio se modeliranjem pune plastike i plaketa (izlagao je na trijenalu male plastike i medaljerstva Memorijal Ive Kerdića). Kao tehnički vrstan slikar po narudžbama je radio kopije renesansnih majstora i obiteljske portrete (mogu priloziti)

Nažalost, 1996. godine zbog mozdanog udara trajno prestaje s aktivnim radom. Unatoc ogranicenoj motorici desne ruke, povremeno, za sebe izradjuje kiparske minijature. Zdenko Svirčić živio je u Zagrebu u kući u koju je zajedno sa svojom suprugom Ružicom Peter, takodjer akademskom kiparicom, uložio dio svog kreativnog potencijala. Kao svestrani intelektualac imao je veliko znanje u mnogim podrucjima. Njegov interes za aktualna dogadjanja u kulturi i politici nije se umanjio do posljednjeg daha. Zdenko Svirčić umro je u svojoj kuci 23.12.2016. u krugu obitelji.